Mnogi
se neupućeni zapitaše stigavši ovamo, kako to da
su baš ove dvije riječi u imenu tog ljupkog mjesta.
Otkuda "Topolovac" kad nema gotovo ni
jedne topole u njemu. Više je lipa, jablana, vrba
i bagrema, livadskih hrastova i oniskog voća. Pa
onda "Zrinski"! Zamislite, naše je mjesto
jedino u državi koje nosi ime najodličnije hrvatske
velikaške obitelji zatrtog roda i imena. Upravo
o tome istražujemo u zadnje vrijeme…
 |
Državni
arhiv u Bjelovaru: gruntovna knjiga |
Da,
teško je seoskom naselju otprve pogoditi starost,
puno teže nego gradovima, jer ondje su kamena zdanja
i građevine koje se mogu poredati po postanku lijepim
imenima umjetničkih razdoblja: romanika, gotika,
renesansa, barok, klasicizam, secesija... Ono što
se znade, naslućuje i snažno osjeti jest da je taj
Zrinski Topolovac stariji i od imena čestitih bribirskih
knezova Šubića, kasnije prozvanih Zrinskima. Imade
Zrinski Topolovac carske pečate i odličja, dičnu
prošlost i povijest teško odgonetivu i iskazivu.
Rimske tragove, ilirska selišta, keltske vještine,
sve nešto što bi valjalo istražiti, rasvijetliti
i iskopati. Malu hrvatsku velikašku utvrdu o kojoj
se ispredahu legende, otpor turskoj najezdi o čemu
ostadoše ožiljci na prezimenima i toponimima. Pa
terezijansku i franzjozefinsku notu, a kroz svo
to tegobno doba priču hrvatskog seljaka o borbi,
opstanku, slobodi, preživljavanju i trpljenju. Nekada
mnogo veći nego danas, slao je on svoje sinove na
pruska, francuska, talijanska, ruska i južna bojišta,
kamo god je veliko carstvo osjetilo prijetnju.
Da
je područje današnje župe ranije bilo gusto naseljeno
potvrđuje i činjenica da su nekad na tom istom prostoru
postojale čak 4 župe! 1334. godine se spominje župa
Bl. Dj. Marije na posjedu Bradna, pače dvije župe.
Naime, spominje se i crkva sv. Ladislava, vezano
uz Bradnu, što bi odgovaralo Ladislavu Sokolovačkom.
Te dvije župe bile su 1501. godine u okviru Kalničkog
arhiđakonata. Isprave spominju župu Sv. Križa sa
sjedištem in Velyka, danas u Gornjem Križu. Tada
se uz župu Sv. Križa na Velikoj spominje i župa
u Domanjkušu, tada obje župe u donjem dijelu Komarničkog
arhiđakonata. Tek 1591. godine spominje se župa
Topolovec (Topolovecz) u donjem dijelu Komar- ničkog
arhiđakonata.
 |
Generallandesarchiv
- Karlsruhe: Nicolo Angielini, 1566. g.,
crtež veličine 57x44 cm |
U
XVI. st. Topolovac je tvrđavno naselje, u kojem
se spominje utvrda za obranu od Turaka. Upravo
su turske provale izmijenile sliku ovoga kraja.
Radi učestalih borbi i migracije stanovništva, župe
su propale. Dosta rano obnovljena je samo župa Topolovec,
svakako prije nego navode šematizmi 1667. godine.
Ona je u XVIII. st. obuhvaćala silno veliko područje
bilogorskoga kraja, a onda se postupno smanjivala
oživljavanjem, nekih danas susjednih župa (npr.
Rovišće) ili osnutkom novih (npr. Donji Mosti).
U današnjim granicama nalazi se od 1965. godine.
opširnije:
predavanje prof. Željka Pleskalta |